Medvedgrad

Jedan od prepoznatljivih simbola grada Zagreba, utvrda Medvedgrad, nalazi se na vrhu Malog Plazura, na visini od 550 metara. 

Ova srednjovjekovna utvrda sagrađena je 1254. godine jer je potreba za jednim čvrstim, utvrđenim gradom proizašla iz opasnosti i ugroze od Tatara, koji su u to vrijeme svojim čestim prepadima i napadima na okolna sela i grad predstavljali konstantnu opasnost. 

Međutim, iako sagrađen u obrambene svrhe, zanimljivo je da tokom svojih dugih godina Medvedgrad nikada nije napadnut. Štoviše, tokom povijesti, njegovi brojni vlasnici i gospodari često su znali provaljivati i pljačkati okolna sela i na taj način puniti svoje riznice i smočnice. 

Strateški je savršeno smješten na vrhu Malog Plazura, a osim same lokacije, dvostruki bedemi, opkop i dvije branič-kule jamčile su stanovnicima i gospodarima Medvedgrada potpunu sigurnost i zaštitu od neprijatelja. Unutrašnjost same utvrde također je dobro promišljena i organizirana da omogući stanovanje i obranu, te osigura i omogući sve potrebne funkcije u slučaju opsade. 

Na krajnjem sjevernom dijelu nalazi se starija obrambena kula od koje su danas ostali sačuvani samo temelji. U početku relativno izolirana od ostalih objekata unutar zidina, u 13 i 14. stoljeću nadograđena je objektima koji su imali gospodarsku namjenu. Iako nije sačuvana u cjelini, predstavlja najbolji primjer utočišne kule na ovim prostorima.

Istočno i zapadno od ulaza nalaze se Veliki palas i Mali palas. Oni nisu imali obrambenu funkciju, već su bili namijenjeni stanovanju i kao takav Veliki palas predstavlja najljepši primjer romantičkog i prijelaznog romantičko-gotičkog stila u stambenom graditeljstvu Hrvatske. Do danas su sačuvane samo podrumske prostorije, dok je prvi kat rekonstruiran devedesetih godina. 

Sjeverno od palasa, na povišenom, istočnom dijelu, nalazi se kapela sv. Filipa i Jakova. Sagrađena je od opeke s detaljima od klesanog kamena u prijelaznom romantičko-gotičkom stilu. 

Pored kapele nalazi se zdenac.  Dostupnost pitke vode bila je izuzetno važna, pogotovo u slučaju opsade. S obzirom da je utvrda sagrađena na vrhu, njegovi stanovnici nisu se mogli osloniti na dostupnost prirodnih izvora, već su pitku vodu morali osigurati gradnjom cisterni ili zdenaca.  Zdenac je u cijelosti rekonstruiran početkom 21. stoljeća. 

Najpoznatiji dio Medvedgrada svakako je Južna kula, koja još uvijek bdije nad posjetiteljima Medvedgrada i samim gradom Zagrebom. Sagrađena je sredinom 13. stoljeća s namjenom obrane od neprijatelja. Iz tog razloga prizemlje je u potpunosti zatvoreno i bez prozora, kako bi te prostorije služile zatočeništvu zarobljenih neprijatelja. Ulazi se stepenicama na prvi kat, koje su pomične te se u slučaju napada mogu maknuti i tako onemogućiti neprijatelju prodor u kulu. Danas Južna kula privlači posjetitelje jedinstvenim pogledom koji se s nje pruža na cijeli grad Zagreb. Uz temelje Južne kule 1994. godine postavljeno je djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, Oltar domovine. 

Od 13. stoljeća kada je Medvedgrada sagrađen, pa do današnjih dana, promijenio je brojne vladare i gospodare: hrvatsko-ugarski kraljevi i zagrebački biskupi, velikaši i kanonici, svi su oni u nekom trenutku u povijesti stolovali na Medvedgradu. Dobivali su ga i gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama i zavjerama. Za mnoge od tih vladara ujedno se vežu brojne priče i legende. 

Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca napustili svoje domove. Najviše priča, mitova i legendi do danas je sačuvano o Crnoj kraljici, Barbari Celjskoj, ženi kralja Sigismunda. Kraljičin zdenac također je dobio ime nadahnuto legendama o slavnoj Crnoj kraljici, a brojni pustolovi još i danas tragaju za blagom koje je Crna kraljica navodno sakrila negdje u utvrdi. Posljednji vladari Medvedgrada bili su Gregorijanci, koji su ga 1575. godine obnovili, ali nakon snažnog potresa 1590. godine trajno ga napuštaju. 

Od tada utvrda na brijegu stoljećima propada, do 1979. godine kada je počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova utvrde. Danas se na Medvedgradu nalazi Centar za posjetitelje Medvedgrad. 

Vrijedan dio kulturne baštine, zidine Medvedgrada čuvaju brojne mitove, priče, tragove burne prošlosti i brojnih vladara, jedinstvene vidike i sadržaje, koji čekaju da ih otkrijete.